Objavljeno: Wed, Jun 13th, 2018

Antonija Tretinjak: Obrazovni sustav ne prati potrebe poslodavaca

Uoči upisa učenika u prve razrede srednjih škola  – strukovna zanimanja se nepravedno marginaliziraju u obrazovnom sustavu, a realno tržište ih više treba od nekih akademskih zvanja

  • MP
  • Sanela Dropulić

Već cijeli niz godina obrazovni sustav Republike Hrvatske ne prati ono što se događa na realnom tržištu, ne usaglašava se dovoljno kvalitetno s potrebama poslodavaca, niti prati trednove onoga za čim je potražnja u pogledu radne snage. Posljedica – hiperinflacija struka koje godinama teško pronalaze radno mjesto na tržištu, dok s druge strane manjka radne snage, poglavito u strukovnim zanimanjima. Obrazovni sustav (pre)malo uzima u obzir i činjenicu da je Hrvatska postala u svega 15 godina turistička velesila te da joj u tom sektoru već sada nedostaje od 20 do čak 60 posto strukovne radne snage, ovisno o kojem obrazovnom profilu jer riječ. Posebno je „pogođena“  struka kozmetičara, frizera te osoba koje se školuju u segmentu pedikure, kao i wellness stručnjaka.

Ako govorimo o obrazovanju po Jedinstvenom modelu obrazovanja koje obuhvaća stručni dio u školi, praktični dio u školskim radionicama, te praktičnu nastavu kod obrtnika u školskoj godini 2017/2018 školuje se 152 kozmetičara, 70 pedikera i 662 frizera na nivou Hrvatske. Mislim da dovoljno govori činjenica da sva ta zanimanja spadaju u deficitarna zanimanja. Sve je zamjetniji manjak radnika takvog profila i sve veći problem za poslovanje. Osnovno je pitanje koliko su osobe zadužene za formiranje upisnih kvota toga svjesne. Gledajući u budućnost Hrvatske kao turističke zemlje, gdje svaki hotel 4 zvjezdice i više u svojoj ponudi mora imati wellness sadržaje, sve će više dolaziti do izražaja manjak kadrova koji će ih popunjavati
upozorava Antonija Tretinjak potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.

Posljedica ovake poražavajuće, te s realnim tržištem neusklađene statistike, svakako je i višegodišnje stigmatiziranje učenika koji se obrazuju u strukovnim školama kao „manje vrijednima“ te manje kvalitetnima u radnim procesima, što je u odnosu na istinsko stanje stvari sasvim nepravedno, iskrivljeno te sasvim pogrešno. Upravo djeca koja se školuju u strukovnim zanimanjima brže primaju kroz obrazovni sustav praktična znanja budućih profesija, od primjerice „gimnazijalaca“, koji u slučaju da ne upišu fakultet, ostaju u stvari bez ikakvog konkretnog zanimanja. O znanju praktične primjene naučenog ne treba niti dvojiti.

Nekada su obrtnici bili cijenjeni sloj društva, a danas se na žalost podcjenjuju sva obrtnička zanimanja. Te škole se isto prilagođavaju svojim programima novitetima na tržištu i učenici uče nove tehnologije. Upravo je u izradi novi kurikulum za kozmetičare koji bi trebao biti na snazi već od početka nove školske godine. Školstvo nam omogućava prohodnost po sustavu i vertikalnu i horizontalnu, što znači da i nakon završene strukovne škole možete dalje na fakultet ukoliko za to imate želju, a nakon završene srednje škole opet imate u rukama znanje koje vam nitko ne može oduzeti. Gimnazijalci nakon gimnazije nemaju specifična znanja koje tržište danas traži i obavezni su na studiranje. Možda je po tom pitanju važnije educirati roditelje. Uostalom u nekim zanimanjima  i plaće majstora obrtnika dosežu plaće fakultetski obrazovanih ljudi
objašnjava potpredsjednica Ceha frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba te predsjednica Sekcije kozmetičara Udruženja obrtnika Grada Zagreba.

Uoči upisivanja učenika u prve razrede srednjih škola u Hrvatskoj, ujedno iz Sekcije kozmetičara Udruženja Grada Zagreba ističu kako je svakom obrtniku najdraže kada može kroz praktičnu nastavu oblikovati radnika kakav mu je potreban i onda naučnika ostaviti u radnom odnosu nakon što završi školovanje, što je višestruka prednost strukovnih srednjih škola.

Na taj način dobivate nekoga tko je kroz tri godine navikao na vaš sistem rada i spreman preuzeti obavljanje jednog dijela poslova. Kako je ipak potražnja za radnicima puno veća od ponude, mislim da ćemo i prije nego se mislilo i za ta zanimanja tražiti kvote za zapošljavanje stranaca. Možda u početku kako što se već dogodilo nekim strukovnim zanimanjima samo za ljetne sezone, ali ukoliko ne dođe do promjena na koje upozoravamo i za cijelu godinu u pojedinim strukama. Stoga obavezno treba bolje upoznavanje roditelja i učenika osnovnih škola sa potrebama na tržištu rada, te onim zanimanjima koja su odmah zaposliva, te povećanje upisnih kvota za takva zanimanja
savjetuje poduzetnica Antonija Tretinjak. Ujedno ističe kako Udruženje obrtnika grada Zagreba redovito obilazi osnovne škole kao i učenike 7 i 8 razreda, kako bi djeci i njihovim roditeljima predstavili strukovna zanimanja i pobliže ih upoznali i sa školovanjem i s mogućnostima zaposlenja nakon obrazovanja.

Komentari

komentara