Objavljeno: Sri, srp. 5th, 2017

Dragica Roščić: Javnost je izmanipulirana prezentacijom Zakona o koncesijama

Koncesije na pomorskom dobru već su regulirane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama pa su negative reakcije na novi Zakon o koncesijama u smislu „rasprodaje“ pomorskog dobra apsolutno neutemeljene

  • MP

U posljednje vrijeme javnost je snažno izmanipulirana netočnim objašnjenjima donesenog Zakona o koncesijama. Netočno je da je Zakon o koncesijama bio ne najavljen i povučen iz saborske procedure. Nadalje, netočno je da se o njemu i ostalim zakonima kojima smo raspravljali trebalo glasovati prilikom potvrde imenovanja nove ministrice. Istina je da se o istome glasovalo na prvom redovnom glasovanju o ovakvim aktima. 
U prvom čitanju ovoga zakona od prisutnih 119 zastupnika, ovaj istovjetan tekst je podržalo čak 117 zastupnika. Amandmani koji su dani u drugom čitanju odnosili su se na 11 članaka tj. 10% zakona. Neistinito i manipulativno se prezentira da ih je bio veći broj dok su s druge strane  sadržajno bili identični te su se odnosili na odredbe koje se određuju posebnim zakonom ovisno o vrsti koncesije.
Oporba se u javljanju na riječ nije očitovala na tekst napisanih amandmana čime je konstruktivno trebala sudjelovati u izradi zakona. Činjenica je da je oporba nekoliko puta tražila da se glasuje o njihovim amandmanima, a na kraju ni sami nisu glasovali za svoje vlastite amandmane čime je postalo jasno da iza njih ne stoje te da je cilj svega manipuliranje javnošću.

Koncesije na pomorskom dobru već su regulirane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama pa su negative reakcije na novi Zakon o koncesijama u smislu „rasprodaje“ pomorskog dobra apsolutno neutemeljene. Pomorsko dobro je zaštićeno Ustavom RH i jasno u Zakonu o vlasništvu stoji da na njemu nije moguće zasnovati vlasnički ili drugi stvarno pravni odnos te se upravo zbog toga i koncesionira. Založno pravo jest samo jedan od načina osiguranja rizika i ono se ne odnosi na pomorsko dobro već se odnosi na pravo na koncesiju, te se s vremenom korištenja koncesije kao takvo i smanjuje.

Nažalost nepravilnosti u korištenju pomorskog dobra su proistekle iz starijih Uredbi vlade koje ne prolaze saborsku proceduru i nemaju uporišta u Zakonu. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i njegove izmjene već 10 godina ne dolaze u Saborske klupe, a problem su ne samo loše odredbe već i kršenje postojećih pravila. Vlada je prionula poslu i novi se prijedlog očekuje krajem godine.
Privatne plaže u Hrvatskoj ne postoje i ne mogu postojati po zakonu. ​Postoje javne plaže i plaže pod koncesijom na koje se ne može zabraniti ulaz jer sve spadaju u pomorsko dobro koje mogu koristiti svi naši građani. Na pomorskom dobru može se samo naplatiti korištenje izgrađene infrastrukture (npr. ležaljke ili neka druga infrastruktura izgrađena u skladu sa zakonom).
Pomorsko dobro treba zaštiti i jačati ulogu lokalne samouprave u njegovom upravljanju. Županije trebaju jače surađivati sa općinama i gradovima u koncesioniranju pomorskog dobra što se ne određuje općim Zakonom o koncesijama već Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Lokalna samouprava treba i maksimalno koristiti već postojeće alate upravljanja pomorskim dobrom – prostorno planiranje i donošenje Plana upravljanja pomorskim dobrom. Planom se definira koji dijelovi pomorskog dobra ostaju u općoj upotrebi, a koji dijelovi se namjeravaju dati na gospodarsko korištenje kako bi se osigurala sredstva za održavanje i razvoj.

Zakonom o koncesijama se ne propisuje koja tijela sudjeluju, koje djelatnosti se provode ni tko je davatelj koncesije u posebnim oblicima koncesije. Isto tako, ne određuje se sastav stručnih tijela koje sudjeluju o dodjeli koncesije zato što je ovo opći Zakon i to se uređuje posebnim zakonima za svaku vrstu koncesije.
Posebnim zakonom za svaku vrstu koncesije uređeno je da onaj tko dodjeljuje koncesiju ima obvezu oformiti stručno povjerenstvo s ljudima različitih struka koji predlažu kome dati koncesiju i dobro bi bilo da u stručnom povjerenstvu bude predstavnik lokalne samouprave koji će voditi računa o interesu lokalne zajednice. Ovu obvezu bi bilo jako dobro propisati u novom prijedlogu zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Podaci o dodijeljenim koncesijama već sad su besplatno dostupni na stranicama Ministarstva financija i FINE. Novi zakon ne omogućava izravnu promjenu koncesionara, odnosno prenošenje koncesije na treću osobu već samo mogućnost davanja odobrenja za nastavak koncesije kod korporativnog restrukturiranja koje ne utječe na sadržaj koncesije ili sukladno Zakonu o trgovačkim društvima kod spajanja i pripajanja, ali samo uz odobrenje.

Ponavljam kao ono što sam govorila već i prije dolaska prijedloga Zakona o koncesijama u Sabor krajem prošle godine, odnosno na elektronsko savjetovanje koordinacija Podbiokovlja/Makarske rivijere se je sastala kako bi svoj doprinos dala u raspravi o ovom Zakonu. Obzirom da koncesije osim ovim općim zakonom, uređuje još 28 zakona čiji su prijedlozi poboljšanja u izradi, na Rivijeri smo rad usmjerili na nama najvažniji Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz siječnja 2004., o čemu ste i Vi pisali. Inicijativu javnosti o zaštiti pomorskog dobra podržavam, ali ona treba biti usmjerena na posebni zakon. Ne treba nikakvim nižim propisima štititi naša javna dobra, već najvišim – Ustavom koji nam i omogućava da posebnim zakonom zbog njegove važnosti zaštitimo pomorsko dobro i morske luke.

Ostale teme koje se su pojavljivale uz donošenje Zakona o koncesijama:

Koncesija se ne može dati za djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje osim iznimno u slučajevima javne usluge pročišćavanja otpadnih voda, odvoza otpadnih voda iz septičkih jama, te usluga javnog navodnjavanja ili izvođenja radova u djelatnosti javnog navodnjavanja i takvi amandmani nisu prihvaćeni. Djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna služba koja je od interesa za jedinice lokalne samouprave na uslužnom području. Zakonom je također propisano da se koncesija ne može dati nad šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH.
Vezano uz pitanje poljoprivrednog zemljišta zakonski okvir ne prepoznaje koncesiju kao mogućnost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, već se poljoprivredno zemljište daje u dugogodišnji zakup sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i nije predmet niti općeg niti povezanog posebnog zakona uz Zakon o koncesijama.
Koncesije za poljoprivredno zemljište koje se vode u registru koncesija su dane prije stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je regulirano da se poljoprivredno zemljište može dati u zakup i dugogodišnji zakup. Dakle, postojeći ugovori o koncesiji za poljoprivredno zemljište ostaju na snazi do kraja isteka ugovornog odnosa, ali se ne mogu dati nove koncesije za korištenje poljoprivrednog zemljišta.
Navođenje strategije razvoja društvenog poduzetništva nije navedeno u ovom Zakonu jer je isto regulirano Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te isto se ne definirati u okviru ovog Zakona.

  • Dragica Roščić, saborska zastupnica (HDZ)
Dragica Roščić
Dragica Roščić, zastupnica u Saboru RH

Voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana

  • Voditeljica parlamentarne skupine prijateljstva za Španjolsku
  • Članica odbora za financije i državni proračun
  • Članica odbora za turizam
  • Članica odbora za međuparlamentarnu suradnju
  • Zamjenica člana Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz reda zastupnika

Klub HDZ-a
X izborna jedinica

Komentari

komentara