Objavljeno: Čet, stu. 15th, 2018

„Kandža“: Mala žlica za obilate ulove

„Kandža“ se koristi u ribolovu „vertical jigging“-om (skosavanjem), klasičnim potezanjem (panulavanjem) i potezanjem s mjesta (špinjanjem)

  • Tekst i foto Šime Duvančić

Među brojnim varalicama koje se kod nas neopravdana malo koriste pripada i ona poznata kao „kandža“. To je šteta jer se radi o iznimno učinkovitoj i relativno jeftinoj varalici koja je preko 30 godina jedna od u svijetu najprodavanijih varalica u svojoj klasi. Dobra osobina joj je da veoma rijetko zapinje, kako za pribor pri odbacivanju, tako i za prepreke pri povlačenju blizu dna. Kao i brojne druge, osmišljena je u Japanu, gdje je zovu „Yumizuno“, ali je diljem svijeta poznatija pod engleskim imenom „trolling mini jig“. Na Mediteranu je poznata pod talijanskim „mini troll unghiette“, kome i duguje naše ime.

Ova varalica konstrukcijski pripada skupini žlica. Plovne osobine žlice daje joj udubljenje s donje lagano povijene strane plastičnog tijela. To je udubljenje  prekriveno metalnom folijom koja reflektirajući svjetlo provocira ribe. Svjetlost odbijena s gornje strane folije prolazi kroz debelo prozirno tijelo i pritom tvori spektar duginih boja, što pojačava vizualnu privlačnost varalice. Pojačava je i lom svjetlosti o površinu varalice, obrađenu tako da izgleda kao tijelo ribe prekrivene sitnim krljuštima. Još veći svjetlosni učinak imaju holografski, modeli varalice s brojnim „šljokicama“, malim metalnim plohama unutar tijela varalice.
Tijelo ove varalice nije izrađeno od debele plastike samo da bi se mogli postići svi navedeni svjetlosni učinci nego i da bi se u njega mogla direktno ugraditi udica. S njom je u žlicu „usađeno“ i pero koje, osim što prikriva udicu, lelujanjem provocira ribe. S druge strane, u prednjem dijelu varalice je okomita rupa koja služi za spajanje varalice s ostatkom pribora. Za razliku od svih drugih žlica, ova se ne spaja posredstvom prstena nego direktno na strunu. Nakon što se odozgo provuče kroz rupu, struna se ispod varalice veže u čvor. Zapravo, najbolje jedan uz drugi tri obična, takozvana mrtva čvora. Zbog takvog načina vezivanja, osim za varaličarenje povlačenjem, ova je varalica idealna i za „sabiki“, ribolov skosavanjem. Naime, tako vezana „kandža“ stoji skoro vodoravno pri skosavanju i iznimno vjerno oponaša sitne ribe u paničnom bijegu.

 „Kandža“ se u deset transparentnih dekora proizvodi u dužinama od 38, 40, 45 i 60 milimetara pa je idealna varalica za lov malih i srednjih grabljivica poput šaruna, iglice, skuše, plavice, ušate, palamide… No, s njom se uspješno mogu loviti i krupnije ribe poput luca, trupa, dugokrile tune, gofa, lubina, manjeg zubaca… Osim u površinskim i srednjim slojevima, učinkovita je i u lovu na dnu, primjerice pauka i škrpine.

„Kandža“ se koristi u ribolovu „vertical jigging“-om (skosavanjem), klasičnim potezanjem (panulavanjem) i potezanjem s mjesta (špinjanjem). Zbog njene male težine, u lovu potezanjem koristi se u paru s potapalicom, vodenom kuglom, „sbirolinom“ ili provokatorom, ovisno o željenoj dubini vođenja.
U južnom Jadranu posebno je rado koriste u paru s provokatorom za panulavanje palamida i sličnih riba. Najčešće s provokatorom tipa „miš“ koji pljuskanjem po površini provocira grabljivice i tako privlači i usmjerava njihovu pozornost na „kandžu“ koja najmanje dva do tri, a najviše četiri do pet  metra iza nje tetura i bljeska poput ranjene srdele.

I špinanjem se može loviti na isti način kompletiranim priborom, ali i onim na kome je umjesto provokatora vodena kugla ili „sbirolina“. Za lov na većim dubinama na pribor umjesto provokatora, vodene kugle ili „sbiroline“ treba postaviti olovnicu odgovarajuće težine ili potapalicu.

Komentari

komentara