Objavljeno: Sri, velj. 14th, 2018

Korizmeni hod s Kristom

Korizmeno vrijeme istovremeno nas poziva na oslobođenje od loših navika i ostvaruje slobodu za Boga shvaćenu kao prihvaćanje i sudjelovanje na spasenju

  • Tekst Toni Trutin

Korizmeno vrijeme počinje Čistom srijedomPepelnicom bogatom obrednim korizmenim motivima, obredom pepeljenja, postom i nemrsom, razumijevanje kojih usmjerava naš korizmeni hod s Kristom. Već Stari Zavjet poznaje praksu posipanja pepelom u znak priznanja vlastite grešnosti i kajanja pred Bogom. Posipanje pepelom pokazuje čovjekovo kajanje i želju za obnovom i promjenom načina života. U Crkvi prvog tisućljeća svako je kajanje za teške grijehe bilo obilježeno znakom pokorničke odjeće i pepela. Krštenici koji bi počinili teški grijeh odabirali bi put pokore u pepelu i kostrijeti. Biskup bi ih na početku pokore, koja je bila na početku korizme, posipao pepelom po glavi. Od 10. st. pepeljanju pristupaju svi vjernici, započinjući tako vrijeme korizme. Budući su žene na liturgijske čine dolazile uvijek pokrivene glave njima se pepeo stavljao na čelo u znak križa. Zbog toga danas obred pepeljanja poznaje dvostruku praksu,po glavi ili na čelo. Prilikom pepeljanja svećenik izriče jednu od dvije formule: „Obrati sei vjeruj Evanđelju“ ili „Spomeni se da si prah“, s tim da naglasak nije na pepelu, koji simbolizira ništavilo, nestajanje, nepostojanje, nego na čovjekovom posvještenju vlastitog stanja pred Bogom.
Drugi bitni obredni element slavlja Čiste srijede – Pepelnice je post. Post pretpostavlja uzdržavanje od jela do mjere u kojoj je uzimanje hrane neophodno za normalno funkcioniranje organizma i kao takvo proteže se od cjelodnevnog posta o kruhu i vodi do jednog punog obroka u danu do sita. Obvezatan je za punoljetne vjernike katolike od 18. do 60. godine na Pepelnicu i Veliki petak. Okvirne godine obveze posta posljedica su utvrđene nužnosti prehrane djece i mladih u doba njihova rasta i razvoja, odnosno vjernika u trećoj životnoj dobi kojima je redovita prehrana nužna za očuvanje dobrog zdravlja i normalno funkcioniranje. Ipak, ostaje kao poziv i preporuka da se mlade od najranije dobi uvodi u razumijevanje i življenje iskustva posta. Razumljivo je da su od posta, kao i od nemrsi, oslobođeni svi koji trpe različite boli.
U suvremenom svijetu i vremenu obilježenom zaboravom smisla i iskustva posta, Crkva nam posvješćuje kako post nije ni dijeta ni štrajk glađu već način izgradnje i uspostave novog, dubljeg odnosa s Bogom po uzoru na Isusov četrdesetodnevni post i molitvu kojima se pripravljao za javno djelovanje. Post je „glad“ za Bogom. Post koji se živi kao odricanje od hrane put je obraćenja Kristu, a ne način ovladavanja sobom ili samokažnjavanja za grijehe. Post pripravlja i uvodi u puninu slavljenja i zadobiva punu vrijednost i smisao u susretu s Gospodinom u slavlju. Post usmjeruje čovjekove misli na ono što je istinska hrana čovjekova života, na Svetu pričest. Korizmeni post ostaje bez smisla ako se ne usmjerava prema življenju Uskrsa. Stoga, post traži i jest očitovanje života evanđeoske ljubavi u zajedništvu s Bogom i ljudima. Biblijsko razumijevanje posta po volji Božjoj sažeto iznosi prorok Izaija:

Ovo je post koji mi je po volji,
riječ je Jahve Gospoda:
Kidati okove nepravedne,
razvezivat’ spone jarmene,
puštati na slobodu potlačene,
slomiti sve jarmove;
podijeliti kruh svoj s gladnima,
uvesti pod krov svoj beskućnike,
odjenuti onog koga vidiš gola
i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi.
Tad će sinut’ poput zore tvoja svjetlost,
i zdravlje će tvoje brzo procvasti.
Pred tobom će ići tvoja pravda,
a slava Jahvina bit će ti zalaznicom.
Vikneš li, Jahve će ti odgovorit’,
kad zavapiš, reći će: »Evo me!«
Ukloniš li iz svoje sredine jaram,
ispružen prst i besjedu bezbožnu,
dadeš li kruha gladnome,
nasitiš li potlačenog,
tvoja će svjetlost zasjati u tmini
i tama će tvoja kao podne postati,
Jahve će te vodit’ bez prestanka,
sitit će te u sušnim krajevima.
On će krijepit’ kosti tvoje
i bit ćeš kao vrt zaljeven,
kao studenac kojem voda nikad ne presuši (Iz 58, 6-11).

Za razliku od posta, nemrs pretpostavlja redovita tri obroka dnevno ali da to ne bude meso, iako može biti masno jelo. Nemrs pretpostavlja odricanje od one hrane koja pruža više užitka, a obvezuje vjernike koji su navršili 14 godina. Na Pepelnicu i Veliki petak obvezan je i post i nemrs. I u petke kroz godinu običaj je nemrsiti. Obdržavanje nemrsa može biti i izraz socijalne nepravde i neumjerenosti jer se može posegnuti za skupim jelima. Stoga, smisao nemrsa nije u razlikovanju masnih i nemasnih jela, nego u uzdržavanju od jela koja su znak bogatstva i većeg užitka.

U liturgijskim korizmenim molitvama na prvom mjestu nalazimo ono što Bog čini, Božja djela spasenja, a manje ono što čovjek čini. Time se okreće slika o uvriježenom vrednovanju korizmenog vremena koje je nerijetko življeno kao vrijeme u kojem se povodimo za logikom „ono što ne činimo kroz godinu, ajmo činiti u korizmi!“.Čitanjem liturgijskih korizmenih molitava vidimo da na prvom mjestu nisu naša djela i odricanja već poziv da se povjeravamo Bogu kako bi iskusili istinsku dimenziju života. Božja Riječ u korizmenom vremenu usmjeruje naš hod s Kristom na njegovu putu prema Jeruzalemu, hod koji je započeo pustinjom i silaskom s Brda preobraženja, a čiji je cilj otajstvo Uskrsa.

Naše odluke u korizmi nerijetko nisu izraz obraćenja nego želja za uklanjanjem loših navika. Obraćenje zadire u obrat smisla, vrjednota i misli o životu, podsjeća nas na traženje smisla života u onome što je onkraj ovoživotne zbilje i po cijenu zahtijevnijeg i manje ugodnog života. Bit obraćenja nije u odricanju isključivo usmjereno duhovnoj higijeni i samodisciplini nego u prihvaćanju i usmjerenju života prema novom cilju što nadilazi ovaj život i što ga oblikuje novim smislom. Pokora i odricanje gube punu vrijednost ako su samo sebi cilj, a zadobivaju punu vrijednost ako su motivirane pristajanjem uz novost života u Kristu. Pokora ne smije biti nadomjestak obraćenja jer je ona samo dio obraćenja. Obraćenje nije potrebno samo zato što smo podložni grijehu, nego jer smo potrebni novog života, božanskog u Kristu!

Korizmeno vrijeme istovremeno nas poziva na oslobođenje od loših navika i ostvaruje slobodu za Boga shvaćenu kao prihvaćanje i sudjelovanje na spasenju koje nam je darovano Kristovim uskrsnućem.

Komentari

komentara