Objavljeno: Pon, sij. 21st, 2019

Lesepsijski migranti: Nove ribe Jadranskog mora (3)

Od svih riba koje su se posljednjeg desetljeća, dva naselile ili tek pojavile u Jadranu, ribolovci, ribari i sladokusci najviše su se obradovali kirnji

  • Tekst Šime Duvančić

Dok  u posljednjih dvadesetak godina bilježimo uglavnom konstantno smanjivanje ulova zubataca, kovača, lubina.., istodobno nam se u mreže zapliće i na udice kvače sve više nekoć rijetka, jedva poznata nam i trgovački mahom bezvrijedna stvorenja, ali, za utjehu, i pokoja vrlo cijenjena riba. Od svih riba koje su se posljednjeg desetljeća, dva naselile ili tek pojavile u Jadranu, ribolovci, ribari i sladokusci najviše su se obradovali kirnji. Točnije, trima novim vrstama kirnje. To su kirnja bjelica ( Epinephelus aeneus), narančasto- pjegasta kirnja (Epinephelus coioides) i češljasta kirnja (Mycteroperca rubra).

Novo pridošle se međusobno i od domaćih kirnji najviše se razlikuju po dimenzijama i, još više boji tijela. Bjelica (crtež br. 1) naraste do oko 120 cm i 25 kg. Boja tijela joj je zelenkasto siva, ali može biti od gotovo bijelih do izrazito tamnih nijansi. Peraje su joj tamnije, smeđe do ljubičaste sa svijetlim rubom. Mlađi primjerci na bokovima imaju tamne pjege koje tvore 5 tamnih pruga na bjelkastoj pozadini. Na bočnoj strani glave vidljive su 2 do 3 bijele kose pruge. Odrasli primjerci na svim terenima žive na dubinama od 20 do 200 metara. Mlađi primjerci uglavnom se nalaze uz obalu na područjima laguna i ušća rijeka.

Glava i tijelo narančasto-pjegaste kirnje (crtež br. 2) su tamno žućkaste boje s leđne strane, a svjetlija bjelkasta boja je izraženija na trbušnoj strani. Ime je dobila po tome što je cijela prekrivena crveno- smeđim točkicama. Na bokovima ima nekoliko tamnih pruga nepravilnog oblika. Može narasti do 120 cm i 15 kg. Usamljeničkim životom, osim u vrijeme mrijesta, obitava na kamenitim dnima do dubine 100 metara, ali zalazi i u riječna ušća, no, samo mlađi primjerci. Hrani se rakovima i glavonošcima.

Najmanja od svih kirnji dosad zabilježenih u Jadranu je češljasta kirnja (crtež br. 3) koja naraste do 80 cm i 3 kg. Boja tijela joj koleba, ovisno o staništu. Najčešće su smeđe sa svjetlijim točkicama po cijelom tijelu, no ima i kompletno žutih ili bijelih, uglavnom na područjima koja nisu obrasla travom. Živi na kamenitom dnu dubine do 200, najčešće između 20 i 30 metara, dok mlađi primjerci zalaze i u ušća. Hrane se ribom i glavonošcima. Ako im se broj poveća, sveukupni učinak ovih kirnji na komercijalno ribarstvo bit će pozitivan jer su vrlo ukusnog mesa pa su skupocjena i tražena riba. Međutim, s ekološkog stajališta, postoje njihovi negativni učinci jer su opasnost za populaciju nekoliko jadranskih organizama kojima se hrane.

Osim kirnji, u Jadran su stigle još neke ribe ukusnog mesa. Vjerojatno balastnim vodama iz Pacifika prugasti kljunaš (Oplegnathus fasciatus) te trorepan (Lobotes surinamensis) iz tropskih mora.

 

Trorepan (crtež br. 4) ime duguje tome što su mu stražnji dijelovi leđne i podrepne peraje produženi pa izgleda kao da ima tri repa. Boje je sivo- crne na leđnom te srebrnkaste na bokovima i trbuhu. Naraste do 110 cm i malo preko 19 kg. Odrasli uglavnom obitavaju na otvorenom moru, ali zalaze u zaljeve i blizu ušća. Hrani se manjim ribama i rakovima. Često se može naći kako postrance pluta na samoj površini u blizini plutajućih objekata. Mladi primjerci nalikuju na plutajuće lišće. Najčešće su sami. Riba je jestiva, osrednjeg ribarskog značaja, jede se svježa, usoljena i smrznuta. Cjenjena je lovina športsko- rekreativnih ribolovaca.

Prugasti kljunaš (crtež br.5) ime duguje zubima koji su kod odraslih primjeraka poredani tako da su stopljeni u kljunasti tvorevinu kojom može razbijati ljušture školjki, puževa i ježinaca. Osim toga, dok su odrasli mužjaci sivi, mlađi primjerci i ženke imaju okomite tamno sive pruge na srebrnkasto sivom tijelu. Dosegne 80 cm i 6,4 kg. Naseljava priobalne grebene na dubini od 1 do 10 m i hrani se sitnim pridnenim beskralježnjacima. Mlađi se sakupljaju ispod plutajućih objekata, najčešće nakupina algi. U područjima gdje je brojnija, ova vrsta ima gospodarski značaj zbog iznimno kvalitetnog mesa, zbog čega se i uzgaja.

Jedina pridošlica koja je u Jadran namjerno unesena je (Pagrus major) kod nas poznat kao japanski pagar (crtež br. 6). Potječe iz sjeverozapadnog Pacifika, gdje se uzgaja. Slična je našem zubacu i pagru ali brže raste pa su ga pokušali uzgajati i kod nas. Bezuspješno, kao što ni bjegunci iz uzgajališta nisu uspjeli uspostaviti populaciju, pa ta vrsta neće imati nikakav ekonomski ni ekološki utjecaj u našem dijelu Jadrana, odnosno kao i dosad, lovit će se samo primjerci koji pobjegnu iz uzgajališta u Italiji.

 Na kraju, uz poziv za suradnju, evo Uputa za prijavljivanje neobičnih i rijetkih riba Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split:

Ako uhvatite ili uočite neku od rijetkih riba koje su navedene u ovoj tekstu ili se pak susretnete sa vrstom koju ne možete odrediti ni uz pomoć stručne literature, molimo Vas da nas o tome obavijestite. Vaši podaci o takvim nalazima uvelike pomažu u praćenju i dobivanju cjelovitog uvida o promjenama koje se zbivaju u jadranskoj ihtiofauni. Prilikom ulova neobične ribe, najbolje bi bilo istu odmah fotografirati (vodite računa o kvaliteti fotografije, loše fotografije mogu otežati identifikaciju), a potom, ako je moguće, zamrznuti. Fotografiju nam potom možete poslati putem e-maila (brankod@izor.hr; dulcic@izor.hr) uz dodatne informacije poput dužine i mase ribe, lokacije, staništa, dubine, ribolovnog alata kojim je riba uhvaćena, klimatskih prilika i slično, a mi ćemo utvrditi o kojoj se vrsti radi i obavijestiti vas je li nam zanimljiva za detaljniju analizu. Ukoliko jest, dogovorit ćemo se oko načina dostave ribe ukoliko je to moguće.
PRIMJER:

  • Datum: 15.11.2010.
  • Lokacija: Mljetski kanal (42 o  48′ 56” N, 17 o  30′ 35”E)
  • Dubina: oko 30 metara
  • Dužina ribe: (od glave do vrha repne peraje): 173 mm
  • Masa ribe: 87,61 g
  • Alat: Kočica

Vezani sadržaj: Lesepijski migranti – Nove ribe Jadranskog mora (2)

Komentari

komentara