Objavljeno: Uto, srp. 24th, 2018

Murina- ukusna riba iz mračnih priča (1)

Za ciljani lov murine najvažniji je odabir mjesta lova. Naime, za razliku od ugora i ostalih nabrojanih, ta se riba može uloviti isključivo na „ljutom“, čisto kamenitom dnu

  • Tekst i foto Šime Duvančić

Malobrojnoj skupini riba čija se populacija u Jadranu nije smanjila pripada i murina. Što više, za razliku od prije desetak godina kada se lovila na južnom, rijetko u srednjem, dok je na sjevernom bila skoro nepoznata, danas se može loviti u cijelom Jadranu. Na mnogim pozicijama njena je populacija sada toliko brojna da sve više umjesto ugora postaje sinonim za „rock fishing“, ribolov s krševite kamenite obale. Zbog njene lakomosti i agresivnosti lako se lovi, lovni primjerci su znatno krupniji od većine ostalog plijena u športsko- rekreativnom ribolovu, a njeno meso je vrlo ukusno… Unatoč svemu tome, murina nije čest ciljani niti osobito omiljen plijen naših udičara. Štoviše, ima ih koji slučajno ulovljene vraćaju u more kidanjem strune daleko od udice. Razlog tome su njena opasna čeljust i otrovna krv te sluz, zastrašujući zmijoliki izgled i agresivnost, o čemu postoje brojne mračne priče.

To je posve pogrešan odnos prema murini i njenom lovu udicom, posebno onih koji je ne love jer je poput ugora ne smatraju atraktivnom, športskom ribom unatoč činjenici da je za savladati te „zmije“ od kilograma potrebna struna nosivosti 18 do 20 kg, dok je za izvući iznimno cijenjenog lubina iste težine najčešće dovoljna najlonska struna promjera 0,23 mm! Te ribe udičara prisiljavaju na žestoku borbu, ponekad i na popuštanje, čak i onda kad su podignute na površinu, a s otporom nastavljaju i kad se nađu na suhom.
Osobito je pogrešno ne loviti murinu tijekom ljeta. Naime, iako na udici dobro „radi“ tijekom cijele, ona se najbolje lovi u najtoplijem dijelu godine, u vrijeme kad je malo riba raspoloženih za „suradnju“ s udičarima, posebice uz obalu. Razlog više za lov murine u toplijem dijelu godine je i to što su noći na moru vrlo ugodne, a upravo tada se postižu najbolji ulovi te ribe.
Uz sve to, uz malo iskustva i opreza, ciljanim lovom murine može se ostvariti relativno krupna i brojna lovina, ne samo te ribe nego i ugora, tabinje, škarpine, fratra, šarga i kavale- sve vrlo, u svakom pogledu, cijenjenih riba.

 Za ciljani lov murine najvažniji je odabir mjesta lova. Naime, za razliku od ugora i ostalih nabrojanih, ta se riba može uloviti isključivo na „ljutom“, čisto kamenitom dnu, i to samo onom bogatom procijepima, rupama i pećinama. Takve pozicije naseljava na brakovima, ali i kopnenim  te obalama otoka, posebice masovno onih obala okrenutih pučini. Spušta se do 120, ali je najbrojnija na dubinama između 5 i 50 m dubine. U vrijeme mrijesta, tijekom druge polovine ljeta i početkom jeseni, prilazi obali pa je moguće loviti je i u plićaku. Čak i na kamenitim plažama, ali je brojnija na slabije posjećenim i teško pristupačnim pozicijama. Važan čimbenik uspješnosti lova murine je i dubina. Činjenica je da se može uloviti i u plićaku, ali i da s porastom dubine raste količina te veličina plijena. Murinu je najbolje tražiti na dubinama od preko dva metra, čak i u najtoplijem dijelu godine.
Iako ih je moguće loviti iz plovila daleko od kopna, neusporedivo bolji rezultati se postižu uz obale, posebice u lovu ometcem. Također, iako je uz primamljivanje i pretraživanje terena moguć i dnevni, znatno je učinkovitiji noćni lov udicom, čak i po mrklom mraku. Naime, murina tijekom dana rijetko napušta skrovište pa se uloviti može jedino ako se dugo primamljuje ili joj se mamac ponudi u neposrednoj blizini. No, sa zalaskom sunca murina kreće u akciju pretraživanja okoliša. Zahvaljujući istančanom čulu mirisa, murina će i u potpunom mraku vrlo brzo i nepogrešivom preciznošću pronaći i ugrabiti mamac. Lakoma je i ne bira mnogo, tako da joj je jelovnik prilično raznovrstan, što olakšava izbor mamca. Kao i ugoru, mogu se koristiti čak i oni koje će malo koja druga riba uzeti, primjerice prerađevina i komada mesa toplokrvnih životinja.

 Ipak, najsigurnije je koristiti mamce od plave ribe- cijele, komade ili filete srdele, skuše, plavice itd., riba koje su bogatije uljem i intenzivnije mirišu od drugih riba. Cijela srdela bit će atraktivnija ako se nekoliko puta zareže na bokovima, kako bi intenzivnije ispuštala mirisni sok. Srdelu ili manju skušu dobro je prethodno filetirati tako da joj se ukloni glava, rep i srednja kost, pa nadjene okrenuta naopako- meso izvana, a koža unutra. Filet se uvije oko udice dugog vrata i pričvrsti tako što se obmota gumicom, koncem, ili, najbolje, elastičnom niti. Tako će lako podnositi trzaj pri odbacivanju, ali i odolijevati napadima sitnih riba. Osim plave ribe, murini su prava poslastica i lignjice te sipice nataknute cijele na udicu, a odličan mamac su i glave većih lignji, lignjuna i sipa, te kraci muzgavaca i hobotnica, čija je prednost što i svjetlucaju. (Nastavlja se)

Komentari

komentara