Objavljeno: Pet, sij. 11th, 2019

Nataša Strelec Mahović: Glavna meteorološka postaja Makarska spada u prioritetne GMP

Nakon obnove GMP Makarska će imati prošireni opseg mjerenja u usporedbi s drugim GMP-ima

  • MP

Klimatske promjene svake su godine sve izraženije. Promjene vremena sve su češće i sve ekstremnije kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini. Sve više smo izloženi „toplinskim udarima“ ili razdobljima tzv, „polarnih hladnoća“, vjetrovi sve češće pušu olujnom ili orkanskom snagom, bilježe se rekordne količine oborina u kratkom vremenu…, suše, poplave, požari… Gospodarstvo trpi štete, od poljoprivrede do turizma i lokalne infrastrukture koja nerijetko nije dorasla novim izazovima. Pogledi su sve češće upereni u nebo, a točna i pravodobna vremenska prognoza postaje informacijom prvorazrednog značaja.
Danas s velikom dozom sigurnosti možemo tvrditi kako postoje brojni dokazi da je čovjek ključni uzrok suvremenih klimatskih promjena, no postoje pojedinci i interesne grupe koji tvrde da je utjecaj čovjeka na klimu zanemariv i da su današnje klimatske promjene samo dio prirodnog procesa naše planete.
Kakogod bilo, neosporivo je da dolazi do velikih klimatskih promjena koje utječu na život ljudi. Makarska s primorjem se voli pohvaliti posebnošću i blagošću svoje „mikro klime“, no sve više je dokaza kako će klimatske promjene u budućnosti uzrokovati puno veće probleme za lokalno stanovništvo. Nažalost, ne možemo promijeniti globalne klimatske trendove, ali uz korištenje modernih sustava nadziranja i ranog upozoravanja možemo napraviti bolju pripremu na nepogodne vremenske uvjete koji će se svakako pojavljivati tijekom nadolazećih godina.

GMP Makarska u Projektu METMONIC

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) od listopada 2017. godine do rujna 2021. provodi Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC kako bi cijelo područje Republike Hrvatske bilo pokriveno suvremenom opremom i modernim metodama meteorološkog mjerenja. Svrha projekta METMONIC je uspostava suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključivši sustav meteoroloških radara, na ukupno 450 postaja, kako bi se osigurao sljediv, reprezentativan, visokokvalitetan, pouzdan i pravovremen podatak o stanju atmosfere i mora na čitavom području Republike Hrvatske. Time će se omogućiti kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena te upozorenja na opasne vremenske prilike, s ciljem podrške sustavima prilagodbe na klimatske promjene i djelovanja u slučaju prirodnih nepogoda, čime se ostvaruje izravna podrška održivom razvoju te povećanju sigurnosti i očuvanju ljudskih života i dobara.
Analiza trenutnog stanja meteorološke motriteljske mreže te tehničkih, informacijskih i organizacijskih sustava koji je podržavaju potvrdila je da postoji velika potreba za povećanjem dostupnosti mjerenih podataka klimatoloških varijabli i analiza klimatskih prilika za potrebe različitih grana gospodarstva i javnih djelatnosti.  Glavni ciljevi projekta METMONIC su uspostava suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključivši sustav meteoroloških radara, na ukupno 450 postaja za 100% pokrivenosti kopnenog i morskog teritorija Republike Hrvatske meteorološkim mjerenjima.

Što provođenje velikih projekata poput METMONIC-a znači za lokalno stanovništvo? Kako bi dobili odgovor na to i druga važna pitanja razgovarali smo s Natašom Strelec Mahović, voditeljicom Projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH koja nam je odgovorila na pitanja vezana uz ovu temu.

  • Kako globalne klimatske promjene zapravo mijenjaju vremenske prilike u našoj zemlji?

Globalne klimatske promjene su značajne i trajne promjene pojedinih elemenata klimatskog sustava do kojih je došlo na skali od nekoliko desetaka godina. Najčešće pritom govorimo u globalnom zatopljenju odnosno porastu temperature zraka posljednjih desetljeća, koji se neosporno vidi u podacima temperature mjerenima na našim najstarijim postajama kao što je npr.  postaja Zagreb-Grič na kojoj se mjerenja neprekidno provode od 1861. Sa zagrijavanjem atmosfera ima sve veću energiju i može sadržavati veću količinu vodene pare, što posljedično omogućuje intenzivniji razvoj meteoroloških poremećaja, primjerice olujnih oblaka. Drugim riječima, gledano na manjoj skali, jedna od očekivanih posljedica globalnog zatopljenja bit će sve veća učestalost i intenzitet grmljavinskih oluja koje mogu donijeti velike količine oborine u kratkom vremenu i olujan vjetar. Na većoj skali dolazi do topljenja leda na polovima, podizanja razine mora, porasta temperature i smanjenja saliniteta mora, a time i promjena u biljnom i životinjskom svijetu, promjena u oborinskim prilikama (manje oborina u obliku snijega, drugačiji raspored oborina na planeti) … Sve su to posljedice koje će neposredno ili posredno utjecati na život ljudi i u Hrvatskoj.

  • Klimatske promjene su globalni fenomen, ali posljedice su vidljive i u manjim sredinama poput Makarske. Kakve vremenske uvjete možemo očekivati u budućnosti i što to konkretno znači za turističku djelatnost?

Projekcije buduće klime za područje cijele Hrvatske pokazuju da će doći do porasta srednje temperature zraka u svim sezonama. Drugim riječima toplija će biti ljeta, ali i zime. Kad je oborina u pitanju klimatske projekcije pokazuju da će se u Dalmaciji povećati količina oborine zimi, a smanjiti ljeti. Povećanje temperature ljeti će za posljedicu imati primjerice povećanje potrošnje električne energije za rashlađivanje. S druge strane, smanjenje količine oborine u ljetnom dijelu godine može ugroziti proizvodnju električne energije iz hidropotencijala. Također, istodobno povećanje temperature i smanjenje količine oborine u ljetnom razdoblju rezultirat će brojnijim i dugotrajnijim sušama, ali i povećanom opasnosti od šumskih požara. Za turističku djelatnost porast srednje temperature će vrlo vjerojatno značiti produljenje turističke sezone na proljetne i jesenske mjesece, no zbog visoke temperature turisti bi mogli početi izbjegavati najtoplije mjesece. Dugotrajnije suše imat će zasigurno utjecaja na proizvodnju hrane, a potencijalna opasnost u priobalju je i porast razine kao i porast temperature mora zbog kojeg je već došlo do promjena u flori i fauni Jadrana pa su potencijalno ugrožene djelatnosti poput ribarstva i školjkarstva.

  • Lokalne vremenske (ne)prilike na području makarskog priobalja nerijetko, u manjoj ili većoj mjeri, odudaraju od “službenih” predviđanja – prognoza. Je li, u svjetlu svih ovih promjena koje su sve izraženije i sve se ekstremnije manifestiraju, uopće moguće preciznije procjenjivati i predviđati na lokalnoj razini? 

Prognoza vremena je složen sustav koji se sastoji od mjerenja i analize trenutačnog stanja atmosfere, numeričkih modela za prognozu vremena pomoću kojih se računaju vrijednosti meteoroloških parametara (temperature, tlaka, vjetra, oborine) u nekom sljedećem trenutku te znanja i iskustva prognostičara koji interpretiraju rezultate modela i na temelju njih i poznavanja lokalnih uvjeta daju prognozu. Točnost prognoze ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice prostornoj i vremenskoj razlučivosti modela, raspodjeli kopna i mora u modelu, topografiji itd., ali jako ovisi i o dostupnosti i preciznosti mjerenih podataka. Bez dobrog početnog podatka model ne može proizvesti točnu prognozu. Također, u uvjetima kad je atmosfera vrlo nestabilna, prognostički modeli mogu dati neprecizna rješenja na način da prognoziraju olujne oblake i pljuskove, ali na drugom mjestu i u drugo vrijeme. Stoga, kad govorite o odudaranju vremenskih prilika od prognoze pitanje je: koju ste prognozu gledali? Ako ste pogledali izlaz modela koji vam daju razne aplikacije morate biti svjesni da je to  samo izračun modela koji je najčešće razmjerno točan za prva dva- tri dana, a nakon toga, ovisno o kvaliteti modela, može biti i posve netočan.

  • Nedavna bujica u Makarskoj (u studenome 2018.) prouzročila je veliku štetu na brojnim privatnim i javnim objektima. Može li se uspostavom sustava ranog upozorenja spriječiti, ili barem ublažiti, takva situacija u budućnosti?

Uspostavom sustava ranog upozorenja neće se moći spriječiti ekstremne vremenske pojave, ali će se moći ublažiti njihove posljedice. Naime, preciznija mjerenja na automatskim meteorološkim postajama i posebno mjerenja meteorološkim radarima bit će veliki pomak u kvaliteti ulaznih podataka u meteorološke modele čime će prognoza vremena za Dalmaciju postati znatno preciznija. S druge strane, praćenjem meteoroloških parametara kroz određeno vremensko razdoblje omogućit će se procjena primjerice maksimalnih očekivanih količina oborine pa će se prilagodbom sustava odvodnje i drugim sličnim mjerama poboljšati zaštita ljudi i dobara.

  • U kojoj fazi je Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže na području Makarske, te kada se očekuje modernizacije opreme pri PJ Odjeljku GAP Makarska?

U Projektu modernizacije meteorološke motriteljske mreže trenutačno se radi na pripremi javnih nabava za projektiranje i izgradnju meteoroloških postaja kao i radarskih centara. Jedna od automatskih postaja bit će i ona u Makarskoj čija se modernizacija planira najkasnije 2020. godine. U Dalmaciji je osim toga potrebno definirati još pedesetak lokacija za nove postaje na čemu se trenutačno također radi.

  • Što znači modernizacija opreme i na koji način će se to odraziti na kvalitetu života lokalnog stanovništva, kao i na turističku djelatnost na Jadranu?

Modernizacija uključuje obnovu meteorološkog motrilišta – infrastrukture i meteorološke opreme. Postavit će se automatski osjetnici za brojne meteorološke parametre, podaci će se mjeriti kontinuirano i bit će javno dostupni putem internetskog portala. To će omogućiti korištenje podataka u svrhu izrade raznih aplikacija za potrebe gospodarstva (turizma, poljoprivrede, prometa…). Podaci će također omogućiti preciznije prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave te time pripremu na takve događaje te zaštitu lokalnog stanovništva i njihove imovine.

  • Konkretno, o kojem opsegu mjerenja, u odnosu na dosadašnje, je riječ?

GMP (Glavna meteorološka postaja) Makarska spada u prioritetne GMP kojima se daje veći značaj u sezoni obrane od požara. U slučaju požara posebno je važno kvalitetno mjerenje smjera i brzine vjetra na ovoj povišenoj lokaciji iznad Makarske. Također, zbog samog geografskog položaja mjerenje bure i juga na ovoj lokaciji je iznimno važno jer udari prelaze i 35 m/s. GMP Makarska je jedini GMP s kontinuiranim mjerenjem vjetra na dva nivoa i automatskim osjetnicima za temperaturu tla. Nakon obnove GMP Makarska će imati prošireni opseg mjerenja u usporedbi s drugihm GMP-ima (brzina i smjer vjetra na 10m, brzina i smjer vjetra na 2m, temperatura i relativna vlaga zraka na 2m, tlak zraka, oborina, temperature zraka na 5cm, temperature tla na 5, 10 i 20cm i prizemni ozon).

  • Neposredna blizina suvremenog centra za obavješćivanje GCOM dodatna je pogodnost za brzinu prosljeđivanja informacija

Svi podaci, ne samo s GMP Makarska nego i sa svih ostalih postaja bit će dostupni centrima za obavješćivanje. DHMZ je i do sada vrlo usko surađivao s DUZS-om te osobito s vatrogasnim postrojbama, a s novom motriteljskom mrežom i većom količinom podataka DHMZ će moći ponuditi i znatno kvalitetniju uslugu svim centrima za obavješćivanje i uzbunjivanje u situacijama s nadolazećim meteorološkim nepogodama.

  • Jesu li ostvareni svi preduvjeti za modernizaciju opreme pri PJ Odjeljku GAP Makarska? 

Potrebno je još riješiti dozvole za građenje.

  • Gdje se, u spomenutom kontekstu, nalazi Hrvatska u globalnim trendovima? Je li sadašnja situacija na terenu u skladu s meteorološkim standardima EU i koje korake moramo poduzeti da se situacija poboljša?

Ono što nedostaje u Hrvatskoj su svakako radarska mjerenja na Jadranu i to će se  konačno ispraviti realizacijom projekta METMONIC. Također, automatizacijom mjerenja na 437 lokacija prizemnih postaja Hrvatska će se svrstati u red najnaprednijih meteoroloških službi po broju automatskih sustava i količini mjerenja. Uz to, uspostavom meteorološko-oceanografskih plutača konačno će uspostaviti i mjerenja na moru čime će se čitav teritorij RH, i kopneni i morski, pokriti kvalitetnim meteorološkim mjerenjima.

  • Što možete poručiti čitateljima? Kako se mogu najbolje pripremiti na vremenske pojave kao ova što je bila tijekom studenoga 2018.?

Na to je pitanje teško odgovoriti, jer se u mnogim mjestima uz more gradilo na način da su prekinuti prirodni tokovi kroz koje se odvodila površinska voda u slučajevima jakih oborina. Ponovna uspostava takve odvodnje trebala bi biti zadatak stručnih službi pa tu građani teško mogu puno sami napraviti.

Hloverka Novak Srzić: Makarska treba brendirati svoju mikroklimu

Makarska kao i sva mjesta Makarskog primorja, „od Vruje do Vruje“  izrazito je turističko područje. Sve počinje i završava s turizmom kao glavnom gospodarskom djelatnošću. Turisti su odavno prepoznali ljepote podbiokovske rivijere, ali i blagodati lokalne klime koja je jedan od najsnažnijih aduta pri planiranju i odabiru destinacije. Ne čudi s toga da je pravodobna i pouzdana informacija svakom turistu ne samo dobrodošla već je sama po sebi razumljiva nužnost koju mora poštivati svatko tko želi odgovorno upravljati destinacijom. Naizgled je riječ o „sitnicama“ na koje danas, u doba globalno razvijene mreže protoka informacija, ne treba „gubiti vrijeme“ (ionako sve piše na Internetu). Ipak, piše li tamo baš sve – baš ono lokalno? Za makarsko priobalje, primjerice, nećemo pronaći dnevno informaciju o temperaturi mora. Je li to važno turistu koji je krenuo put naša obale? Je li im važno koliko jak i koji vjetar trenutno puše u Makarskoj? Za komentar smo zamolili Hloverku Novak Srzić, direktoricu ureda Turističke zajednice Grada Makarska.

Turistima je pravodobna i točna meteorološka informacija iznimno važna. Osim što, razumljivo, žele provesti svoj odmor tijekom lijepog vremena značajno je i to da znaju da će biti upozoreni o očekivanim promjenama tijekom svog boravka. To je jedan od bitnih faktora koji utječe na odluku o odabiru destinacije. Makarska je posebno zainteresirana za promoviranje svog, da tako kažem, brenda koji se zove mikroklima. Makarska u tome ima izuzetno dobar potencijal kojeg trebamo iskoristiti. Žao mi je da je Hvar preduhitrio Makarsku i promovira se kao destinacija s najviše sunčanih dana u godini. S time se i Makarska mogla podičiti, ali što je tu je. U svakom slučaju možemo se mjeriti s Hvarom. S druge strane imamo i jednu posebnost, a to je naša makarska bura koju ćemo također brendirati i promovirati u multimedijalnom centru Turističke zajednice. Danas gosta zanima sve o destinaciji u kojoj provodi svoj odmor, ali prvenstveno ga, prije same odluke o odabiru, zanima upravo meteorološka informacija. To je uglavnom presudno pri planiranju boravka. Zanima ga može li se sunčati i kupati, ići na izlete, ostati duže ili kraće itd. , a upravo su meteorolozi ti o kojima ovisi kvaliteta i pouzdanost te važne informacije. Ne treba zaboraviti ni sigurnosni komponentu. Promjene vremena nerijetko znaju biti nagle, brze i turistima neočekivane. Ako nisu pravodobno najavljene, kroz meteo upozorenja, posljedice mogu biti vrlo neugodne. Najbanalniji primjer su one naše velike tende koje je nužno zatvoriti pred dolazak nevremena, a da ne govorimo o tome da se turisti, kojima su takve promjene nevjerojatne, znaju u krivo vrijeme zaputiti na more ili na planinu Biokovo. Iskustvo nas je naučilo kakve sve posljedice to može imati. Upravo zbog svega toga modernizacija i ulaganje u tehnološki napredak meteorološke postaje naprosto je nužnost, a nama koji radimo u turizmu od iznimnog značaja. Svaka, pa i najmanja informacija u tom segmentu je važna. Pa tako i trenutna temperatura mora. Informaciju o tome, dostupnu u svakom trenutku, trebalo bi imati svako značajnije turističko odredište, a Makarska to posve sigurno je.  Znamo koliko je to turistima zanimljiv podatak, a Makarskoj to nedostaje.

Komentari

komentara