Objavljeno: Čet, pro. 14th, 2017

Spinning- sve popularniji način ribolova s morske obale (5): Plima donosi ulov

Utjecaj plime i oseke negdje je manji, a negdje veći, ovisno o njihovim amplitudama i jačini struje koju proizvodi

  • Tekst i foto Šime Duvančić

Da bi se uspješno varaličarilo s obale, osim da ima ribe u zoni ribolova, potrebni su se i određeni vremenski i hidrološki uvjeti. A dobro poznavanje i tumačenje tih uvjeta je ono što, možda i više nego bilo koji drugi čimbenik, odvaja meštra od prosječnog spinera.
Većina grabljivica, osobito lubin, s neuređene obale najbolje se love pa valovitom i zapjenjenom moru, posebice poslije jakih vjetrova s pučine, koji podignu valove i „preoru“ dno, izbacujući u vodu crve, račiće, školjkice i druge organizme. Obilje hrane koja leži na dnu, ali i lebdi, privlači raznovrsne pridnene i pelagrijske sitne ribe, a za njima dolaze sitne i krupne grabljivice. No, da bi se izbjegle neugodnosti zbog jakog vjetra i visokih valova, u ribolov spiningom valja ići kad vjetar počne jenjavati ili mijenjati pravac, a valovi počnu smanjivati se. Ako puše u lice ili bok, vjetar i tada može ometati odbacivanje, skraćujući odbačaj i praveći na struni „trbuh“, koji predstavlja veliki problem pri kontriranju. U takvoj situacijama štap treba držati tako da se vrhom nagne prema površini mora. Pri spiningu lubina oko ušća, najbolji uvjeti stječu se poslije jačih kiša, kad rijeke, potoci i bujice nabujaju donoseći hranu, uz istovjetno djelovanje valova. U bujici uvijek ima glista i drugih organizama iz riječnog dna dotoke ili u nju odronjene obale, ali i ostataka ljudske hrane.

Posljedica valova i strujanja mora je i manja ili veća zamućenost, jer se sediment diže u gornje slojeve vode. Osim što je zamućenost povezana s povećanim prisustvom hrane, ona potiče grabljivice na aktivnost, jer du tada manje vidljive potencijalnim žrtvama. U mutnoj vodi, uslijed kaosa od pjene i huke valova, grabljivce u velikoj mjeri zaboravljaju na svoju uobičajenu opreznost, postaju agresivnije i lakše se polakome na umjetne mamce. Zone razdvajanja mutne i bistre vode veoma često su najbolje mjesta za ribolov, jer grabljivice rado iz mutne vrebaju plijen u bistroj vodi.
Mirno i bistro more pruža, u pravilu, najslabije izglede za varaličarenje s obale. Nekad se, istina Bog, i u takvim uvjetima mogu ostvariti lijepi ulovi, ali su to ipak izolirani slučajevi, obično vezani za neku posebnu poziciju, najčešće luke i ušća, te za noćne sate. Ova razlika je evidentnija na posjećenim mjestima nego na onima na kojima ribolovci rijetko zalaze i gdje je riba manje oprezna.
Plima i oseka također imaju veliki utjecaj na prisustvo i ishranu riba, a time i na uspjeh u ribolovu. Taj utjecaj se ogleda u obnavljanju i distribuiranju hranjivih materija, od čega direktno ovisi aktivnost riba. Plima stavlja hranu u cirkulaciju, donoseći i nagomilavajući u priobalju plankton i ostatke raspadnutih organizama. Sve to privlači sitne ribe i druge morske životinjice, a ove, opet, sitne i krupne ribe grabljivice.
U vrijeme plime se istodobno aktiviraju i u potragom za hranom kreću razni stanovnici zone i oseke, poput rakova i crva. Kad kozice i drugi račići napuste svoja skloništa u stijenama, a crvi i račići pjeskulji te muljaši u mekanom dnu, postaju lakši plijen ribama i drugim organizmima. Zato, ali i zbog vlastite sigurnosti, ribe prate kretanje vode, približavajući se obali u vrijeme plime, i obrnuto- udaljavajući se od nje s odlaskom hrane.

Utjecaj plime i oseke negdje je manji, a negdje veći, ovisno o njihovim amplitudama i jačini struje koju proizvodi. U Jadranu, kao zatvorenom moru, te amplitude su relativno male i kreću se, uglavnom, od pola na jugu do nešto više od jednog metra na sjeveru naše obale. O stanju plime i oseke ribolovci se najlakše mogu informirati putem tablica koje izrađuje Hrvatski hidrografski institut u Splitu, a koje su jedan od temelja za izradu ribičke prognoze koju objavljujemo na našim stranicama. Stupanj osvijetljenosti, koji, pak, ovisi od doba dana i oblačnosti, u vezi je s dnevnim ritmom hranjenja riba, osobinama njihovih čula vida i lakšom dostupnošću plijena, pa je također od velikog značaja za uspjeh lova spiningom. Neke grabljivice se veoma uspješno, pa i najuspješnije love noću. To se posebice odnosi na lubina i strijeljku, dok se druge, tipično vizualne grabljivice poput lice, palamide, iglice, lampuge ili palamide, pretežito ili iskljućivo love danju. Škaram je podjednako aktivan danju i noću. No, za većinu grabljivca udarni lovni termini su zora i sumrak. Atmosferski tlak je još jedan čimbenik koji treba uzeti u obzir kad se razmišlja o najboljem vremenu za spinanje. Iskustvo govori da se uoči vremenskih nepogoda i nailaska polja niskog zračnog tlaka pojačava aktivnost riba.
Na kraju, valja podsjetiti da se izbor terena i uvjeti ribolova uvijek u međusobnoj vezi. Kada je more mirno ili malo valovito, treba izabrati ono mjesto gdje su zbog obilja hrane nazočnost i aktivnost grabljivaca redovita pojava. Na prvom mjestu to su luke, ušća te isturene pozicije poput vrhova lukobrana ili rtova. Loviti je najbolje u zoru, sumrak ili noću. Jače valovito, zamućeno i zapjenjeno more, s druge strane, omogućava uspješan lov varalicom i sa stjenovite obale i plaže, i to veoma često tijekom cijelog dana. (Kraj)

Vezani sadržaj: Spining (4)

Komentari

komentara