Objavljeno: Pon, srp. 16th, 2018

Što se obilatije primamljuje to se bogatije lovi

Pogrešno je i dominantno mišljenje da je najbolje primamljivati onim čime se lovi. To ima prednosti, ali još i više mana

  • Tekst i foto Šime Duvančić

Primamljivanje je važan čimbenik uspješnosti ribolova udicom. Njime se može i poduplati količina ulova, ali samo ako se postupa na ispravan način i s prikladnom primamom. Pogrešnim postupanjem, pak, ne samo što se neće postići željeni učinci nego oni mogu biti  negativni.

Više ribe- više primame

Jedna od najvećih pogrešaka vezanih uz primamljivanje posljedica je zablude velike većine ribolovaca. Naime, dominantno je mišljenje da što je neka voda bogatija ribljom hranom da to ribe u njoj slabije uzimaju mamac jer su navodno, uvijek site pa zato na takvim vodama treba loviti bez ili s minimum primamljivanja. Do posve suprotnih spoznaja došli su ruski ihtiolozi proučavajući u duljem razdoblju fenomen gladi slatkovodnih i morskih riba. Rezultati istraživanja pokazuju da obilje hrane u vodi povećava riblji apetit! Ribe u vodi bogatijoj hranom puno se više vremena hrane od onih koje imaju manje hrane. To su prije znanstvenika znali ribolovci-natjecatelji, koji pripremajući se za natjecanje i tijekom njega, ako smiju, obilato hrane ribe, bez straha da će se one prejesti i prestati uzimati mamce. Nerijetko se događalo da razočarani udičar, koji je cijeli dan primamljivao na „žličicu“, čekajući da riba počne jesti, pri kraju ribolovnog dana odjednom u vodu istrese svu preostalu količinu primame, pa taj prehrambeni udarac izazove pomamu kod do tada nezainteresiranih riba. Tad je moguće u vrlo kratkom vremenu naloviti veliku količinu ribe.
Pogrešno je i dominantno mišljenje da je najbolje primamljivati onim čime se lovi. To ima prednosti, ali još i više mana. Najbolje je primamljivati posebno za to pravljenom smjesama jer ne samo što su učinkovitije nego se lakše čuvaju i transportiraju, a nerijetko su i jeftinije od mamaca. Sastav, oblik ali i način plasmana takvih smjesa između ostalog ovisi i o veličini riba koje se žele primamiti. Nastavak teksta se odnosi na smjese namijenjene primamljivanju malim i srednjim ribama. Da bi primamljivanje bilo uspješno, osim izraditi kvalitetnu primame nužna je precizno je plasirati u onaj dio lovne zone i vodenog stuba gdje je postavljen mamac. To nije moguće svuda uraditi samo s jednom pa je nužno praviti razne vrste primame- za površinsko, „pola dna“, i pridneno primamljivanje.

„Brza“ i „spora“ primama

 Površinska se primama mora raspadati i što duže zadržavati tek nekoliko centimetara ispod površine. Zato se izrađuje od što sitnijih čestica i obilato raskvasiti. Kvašenje, smanjenje kompaktnosti, primame izvodi se vodom ili, još bolje, mlijekom, koje je i samo primama, kako mirisom tako i vidljivošću. Osnovni sastojci ove primame su fino samljeveni osušeni bijeli kruh, dvopek ili krušne mrvice, mlijeko u prahu (oko 10%) , brašno od sira i kozice (5- 10%). Uz njih, kao mirisi u površinske se primame dodaje samljeveno sjeme korijandera i koromača te korice cimeta. Dobar miris se postiže i ako se krušne mrvice lagano zapeku i pećnici. Svim se tim tvarima pod površinom primamljuju cipli, rjeđe gavun, te još neke manje brojne ribe.

 U srednjem sloju mora na bolje uzimanje hrane najčešće se potiču bukva, ušata, šarun i  i skuša. Da bi do njih stigla, primama se mora kasnije raspadati, a to je moguće samo ako nije od brašnastih nego malo krupnijih sastojaka. To je najčešće samljevena srdela, slana ili svježa, s dodatkom sitne soli. Drugi obvezno sastojak jesu mekinje. Osim osnovnih, nužne su i tvari koje će ih držati na okupu dok ne potonu na željnu dubinu. Nekada se za to koristilo samo riblje ulje, a danas se rabe fino samljevene mekinje ili ljepljivi glutaminati. Osim toga, reguliranje dubine na kojoj će se primama raspasti i zadržati vrši se i razrjeđivanjem vodom ili, rjeđe, mlijekom.

Začini su važni

Mada se koristi i za primamljivanje najcjenjenijih riba, dubinska se primama najčešće na dno polaže zbog primamljivanja pridnenih vrsta cipala. Radi se to relativno gustom masom koju najčešće čine samljevene srdele pomiješane s tijestom od bijelog kruha. Toj se smjesi dodaje riblje (do čak 20 %) i brašno od sira te kikirikija. Kao vezivo se najčešće rabi kukuruzno i brašno od riže. Za dodatno provociranje čula mirisa riba dodaju se kakao prah, riblje brašno, samljeveni korijander, komorač i češnjak, glutamin (5%)…Zbog njihovih učinkovitosti isplati se malo pomučiti i pribaviti sastojke kojih nema u svakom kućanstvu i dućanu. Tako se, primjerice, kalcijev karbonat (talk) može naći u prodavaonicama za vinare, ljubitelje životinja, a plod komorača lako nabrati na neobrađenom zemljištu. No, i bez tih specijalnih sastojaka primame su vrlo učinkovite. Kad se lovi na većim dubinama, za primamljivanje na dnu, čak i u srednjim slojevima, primama mora biti puno kompaktnija nego za primamljivanje u ribolovu s i uz obalu. Takvu je najlakše napraviti dodavanjem u smjesu veće ili manje količine pijeska i zemlje.Najbolja je glina jer je masna, zbog čega poboljšava kompaktnost primame. Osim toga, glina raspadanjem u vodi stvara uočljive i mirisne „oblake“. Na dno je primamu najlakše spustiti nakon što se oblikuje u kuglu primjerene veličine. Odlično je rješenje, čak i za primamljivanje „na pola dna“, primamu staviti u papirnatu vrećicu koja se zatim konopom spusti na željeno mjesto pa snažno protrese da vrećica pukne i iz nje ispadne primama. Na taj se način na bilo koju dubinu može spustiti čak i vrlo rastresita, kašasta ili prašnjava primama.

Komentari

komentara