Objavljeno: Fri, Mar 3rd, 2017

Tko primamljuje- lovi bolje!

Zbog njihovih učinkovitosti isplati se malo pomučiti i pribaviti sastojke kojih nema u svakom kućanstvu i dućanu

patricia banner 2“Patricia” – Sponzor rubrike More

  • Tekst i foto Šime Duvančić

Stara ribarska poslovica kaže da loviti ribu udicom bez primamljivanja znači odreći se dvostrukog ulova. Unatoč tome, iako to znaju, većina naših športsko- rekreativnih ribolovaca ne pridaje dovoljno pozornosti tom važnom čimbeniku uspješnosti udičarenja. A kako su naše vode sve siromašnije za ostvarenje bilo kakvog ulova sve je potrebnije primamljivati. Osobito u lovu s obale, što je tema ovog teksta.

Što sitnija

Većina onih koji primamljuju to čine onim čime love, što ima prednosti, ali, još i više, i mana. Posebno za to pravljene smjese su učinkovitije, praktičnije jer se lakše čuvaju i transportiraju, a nerijetko su i jeftinije od mamaca. Jasno, ako se izrade od pravih sastojaka i na pravi način.
Iako se s obale udičari na relativno plitkim terenima, veoma je važno primamu ponuditi što preciznije u onom dijelu vodenog stuba gdje je postavljen mamac. To nije moguće uraditi samo s jednom vrstom pa je nužno praviti razne primame-površinske, pridnene i za „pola dna“.
Da bi bila učinkovita, površinska primama mora se raspadati i što duže zadržavati tek nekoliko centimetara ispod površine. Zato ju je neophodno izraditi od što sitnijih čestica i obilato raskvasiti. Kvašenje, smanjenje kompaktnosti, primame izvodi se vodom ili, još bolje, mlijekom, koje je i samo primama, kako mirisom tako i vidljivošću. Osnovni sastojci površinske primame su fino samljeveni osušeni bijeli kruh il i dvopek, mlijeko u prahu, brašno od sira i kozice. Uz njih, kao mirisi u površinske se primame dodaje samljeveno sjeme korijandera i koromača te korice cimeta. Svim se tim tvarima pod površinom primamljuju cipli, rjeđe gavuni, te još neke manje brojne ribe.
Između površine i dna na bolje uzimanje hrane potiču se najčešće bukve, ušate i skuše. Da bi do njih stigla, primama se mora kasnije raspadati, a to je moguće samo ako nije od brašnastih nego malo krupnijih sastojaka. To je najčešće samljevena srdela, slana ili svježa, s dodatkom sitne soli. Drugi obvezno sastojak jesu mekinje. Osim osnovnih, nužne su i tvari koje će ih držati na okupu dok ne potonu na željnu dubinu. Nekada se za to koristilo samo riblje ulje, a danas se rabe fino samljevene mekinje ili ljepljivi glutaminati. Osim toga, reguliranje dubine na kojoj će se primama raspasti i zadržati vrši se i razrjeđivanjem vodom ili, rjeđe, mlijekom.
Iako se rabi i za primamljivanje najcjenjenijih riba, dubinska se primama najčešće na dno polaže zbog primamljivanja pridnenih cipala. Radi se to relativno gustom masom koju najčešće čine samljevene srdele pomiješane s tijestom od bijelog kruha. Toj se smjesi dodaje riblje i brašno od sira te kikirikija. Kao vezivo se najčešće rabi kukuruzno i brašno od riže. Za dodatno provociranje čula mirisa riba dodaju se kakao prah, riblje brašno, samljeveni korijander, komorač i češnjak, glutamin…Zbog njihovih učinkovitosti isplati se malo pomučiti i pribaviti sastojke kojih nema u svakom kućanstvu i dućanu. Tako se, primjerice, kalcijev karbonat (talk) može naći u prodavaonicama za vinare, ljubitelje životinja, a plod komorača nabrati na neobrađenim površinama. No, i bez tih specijalnih sastojaka primame su vrlo učinkovite.

Recepti za dobro predjelo- ribama!

Sastav „predjela“ ovisi o njegovoj namjeni. Za svaku ima po nekoliko recepata. Evo nekoliko provjerenih. Najprije za univerzalnu primamu. Mijenjajući joj gustoću ona se s podjednakom učinkovitošću može rabiti na svim dubinama. Kao i svaka druga, ova se primama može izraditi samo od suhih sastojaka, zbog čega se može dugo čuvati. Čini je:

  • – samljeveni dvopek (30 posto),
  • – brašno sira (20 posto),
  • – mlijeko u prahu (10 posto),
  • – riblje brašno (20 posto) i
  • – brašno kukuruznih klica (20 posto).
 Mokra univerzalna primama se pravi od:
  • – bijelog namočenog i iscijeđenog kruha (30 posto),
  • – brašna sira (20 posto),
  • – pikantnog gorgonzola sira pomiješanog s mlijekom (10 posto),
  • -mlijeka u prahu (10 posto),
  • -brašna kukuruznih klica (20 posto) i
  • -brašna riže (10 posto).

Prije uporabe, u obje primame se može dodati 30 posto svježe srdele fino samljevene ili isjeckane. U suhu se, za pridneni primamljivanje, kao vezivo naknadno može dodati 10 posto bijelog brašna.

 Mokra univerzalna primama se može načiniti i od:
  • – bijelog namočenog i iscijeđenog kruha (30 posto),
  • – brašna od sira parmezana (20 posto),
  • – mljevenih kozica (10 posto),
  • – ribljeg brašna (10 posto),
  • – glatkog bijelog brašna (10 posto),
  • – mlijeka u prahu (10 posto) i
  • – soli (10 posto).
Mokru univerzalnu primamu za lov na dnu čini:
  • – bijeli kruh (20 posto),
  • – brašno od parmezana (20 posto),
  • – brašno pikantnog sira (20 posto),
  • – mlijeko u prahu (10 posto),
  • – sirište (10 posto),
  • – glutamin (5 posto),
  • – samljeveni dvopek (10 posto) i
  • – sol (5 posto).
Primama za cipla u svim slojevima sastoji se od:
  • – brašna od riže (30 posto),
  • – mladog sira (30 posto),
  • – škrob (10 posto),
  • – mlijeko u prahu (10 posto),
  • – sirište (5 posto),
  • – lizin (5 posto) i
  • – mekano pšenično brašno (10 posto).
Za lov cipli na dnu primamu čini:
  • – bijeli kruh (20 posto),
  • – brašno od parmezana (30 posto),
  • – glatko bijelo pšenično brašno (10 posto),
  • – mlijeko u prahu (10 posto),
  • – riblje brašno (5 posto),
  • – sol (10 posto),
  • – mesni crvi (5 posto) i
  • – kalcijev karbonat (10 posto).

Komentari

komentara