Objavljeno: Sat, Jun 24th, 2017

Velikim koncertom na Kačićevu trgu klapa „Srdela“ proslavila 50 godina djelovanja

Koncert je ujedno bio i prigodom predstavljanja najnovijeg nosača zvuka – dvostrukog retrospektivnog CD-a, te najavom skorog izlaska bogato opremljene monografije

  • Tekst i foto JL

Velikim slavljeničkim koncerttom na prepunom Kačićevom trgu klapa „Srdela“ sinoć je obilježila 50 godina kontinuiranog djelovanja. Uz slavljenike predvođene Nikšom Gilićem, jedinim preostalim članom iz prve postave najstarije makarske klape, prekrasnu glazbenu večer uveličali su gosti/čestitari klape Garbin, Basca i Marina te Gradski zbor Makarska i mješoviti zbor HKD Napredak. Konferansje Vlado Andrijašević tijekom koncerta podsjetio je na povijest klape, preminule i bivše članove, a bilo ih je, kroz proteklih pola stoljeća njegovanja izvornog dalmatinskog glazbenog izričaja, 55 glazbenika i pjevača. Čestitkama na tom značajnom jubileju pridružio se i gradonačelnik Jure Brkan istaknuvši kako je u Makarskoj Srdela sinonim za klapsku pjesmu, a Grad će i dalje kao i do sada podupirati rad klape bez koje je teško zamisliti značajnija gradska kulturna i druga zbivanja. Praćeni iskrenim pljeskom brojne publike makarski su pjevači koncert okrunili pozivom svih prisutnih nekadašnjih članova da ime se pridruže na pozornici u zajedničkom pjevanju. Koncert je ujedno bio i prigodom predstavljanja najnovijeg nosača zvuka – dvostrukog retrospektivnog CD-a, te najavom skorog izlaska bogato opremljene monografije naše najdugovječnije klape.

Klapa 'Srdela' 1967. - 2017.

Lipo moje makarsko more

60-tih godina prošloga stoljeća, tadašnji gradski učitelj Zvonimir Beladović, u društvu svoga prijatelja pok. Mije Novaka, naći će se u jedno ljetno praskozorje na djevičanski bijelom tučepskome žalu, dočekujući izlazak sunca. Beladović tada u hipu, na vlastiti tekst, sklada pjesmu «Lipo moje makarsko more» i tada nitko nije slutio da će baš ta pjesma postati svojevrsni zaštitni znak naše klape. Ova pjesma je bila predložena i za svečanu gradsku pjesmu, a grupa entuzijasta i istinskih zaljubljenika u klapsku pjesmu iz klape «Srdele» je tu pjesmu, u blizu 2000 puta, preko svojih usana prenosila diljem Lijepe naše i u svijetu, pronoseći tako ime i slavu drevnoga Grada Makarske, ali i Makarske rivijere i domovine nam Hrvatske, i tako kontinuirano već 50 godina. Klapa «Srdela» i Grad Makarska ćemo 50-tu obljetnicu “Srdela” slaviti zajedno. Parafrazirat ću dio teksta jedne pjesme Kemala Montena: «Zajedno smo rasli Grade Ti i mi».

Kratko o osnutku klape «Srdela»

O povijesti Klape «Srdela» jedini preživjeli osnivač, i još i danas aktivni pjevač bas i tajnik Nikša Gilić, u svojoj pisanoj Nikšinoj životnoj priči (za potomke i prijatelje) iz 2012. godine, napisao je ovo: “Nakon objave (oglasa) u “Slobodnoj Dalmaciji”, za I. Festival klapa u Omišu u svibnju 1967., obratio sam se tada izvrsnom I. tenoru Jakši Kurtiću, s kojim sam povremeno pjevao, za osnutak klape. On je zdušno prihvatio, i na audiciju, nakon dvomjesečnih proba, s nazivom SRDELA, pošli smo u sastavu:

  • 1. tenor Jakša Kurtić,
  • 2. tenor Grgo Puharić
  • bariton Ivo Žarnić,
  • basovi Veljko Mozara i ja,
  • uz voditelja Joška Bublu.

Audicija je prošla uspješno pa smo u konobi “U Marina” u Omišu pojili cili pršut.

Dakle, Klapa «Srdela», utemeljena 1967. Makarska, kao što se iz naziva vidi, osnovana je u svibnju sada već daleke 1967. godine. Već u siječnju 1969. klapi se pridružuje Danko Bulinbašić, a u klapi su dugo i uspješno pjevali Vedran Josipović i Srđan Kurtić. Do danas je kroz klapu prošlo ukupno  54 pjevača i svirača.

Kako je «Srdela» dobila ime?

O tome Nikša Gilić u svojoj navedenoj priči piše: “Ime klapi “Srdela” dali smo iz više razloga. Na audiciju smo nosili tećicu slanih srdela u ulju što mi ih je mater dala da bi nam glasovi bili čišći. Kada je Odboru 1. Festivala klapa trebalo kazati ime klape, sjetili su se slanih srdela i uglas odlučili da ime klape bude «Srdela».

Nagrade na Omiškim festivalima klapa

Na 1. Festivalu klapa nastupilo je ukupno 14. klapa, klapa «Srdela» je na tome popisu nosila broj «13», a njezin glazbeni voditelj bio je pok. meštar Joško Buble. Na istom Festivalu smo do sada sudjelovali ukupno 13 puta i dobili niže navedenih 5 nagrada:

  • na 3. Festivalu 1969. godine II. mjesto Stručnoga ocjenjivačkog suda-Srebrni štit s grbom Grada Omiša;
  • na 4. festivalu 1970. godine III. mjesto Stručnoga ocjenjivačkog suda-Brončani štit s grbom Grada Omiša;
  • na 5. festivalu 1971. godine III. mjesto Stručnoga ocjenjivačkog suda-Brončani štit s grbom Grada Omiša;
  • na 6. festivalu 1972. godine

–  II. mjesto Stručnoga ocjenjivačkog suda-Srebrni štit s grbom Grada Omiša i 

–  III. mjesto publike-Brončani omiški leut

Zlatno razdoblje klape

Po mnogim glazbenim znalcima zaslužili smo i viši plasman, ali što je, tu je. Dakle, prema kriteriju omiških nagrada, tzv. «Zlatno razdoblje» naše klape bilo je od 1969. do 1980. godine. Klapa je najčešće nastupala kao kvintet, a na nekim omiškim festivalima i kao sekstet. Najbolji sastav «Srdele» bio je onaj iz «Zlatnoga razdoblja» i to: pok. dr. Jakša Kurtić, I. tenor, pok. Ivo Žarnić II. tenor, pok. Danko Bulinbašić, bariton, Nikša Gilić, bas i pok. Veljko Mozara, bas profondo, te, u sekstetu, još i pokojni meštar Joško Buble, bariton.

Nagrade na Festivalima klapa uz mandoline i gitare u Makarskoj

Nikša Gilić je prvi pokrenuo ideju osnutka Festivala klapa uz mandoline i gitare, a klapa Srdela mu je bila od potpore. Na tome festivalu klapa Srdela je nastupila 6 puta te osvojila:

  • 5 puta srebrenu plakata i
  • 1 put brončanu plaketu.
Nastupi reprezentativnoga karaktera

Osim nagrada u Omišu, spomenut ćemo nekoliko nastupa reprezentativnog karaktera:

  • godine zastupa smo Grad Slit u Ankoni na bratimljenju ta dva grada (iako je Split tada imao 4 izvrsne klape);
  • godine, uz poznate zabavljače, pjevali smo na promotivnim koncertima za prikupljanje sredstava za izgradnju Auto ceste Zagreb-Split u Zagrebu i Beogradu;
  • nekoliko godina prezentirali smo Turistički savez Hrvatske u nekoliko europskih zemalja, kao i na sajmovima turizma u Zagrebu, Ljubljani i drugim gradovima;
  • godine bili smo službeni predstavnici RTV-a Zagreb na festivalu «Ilidža 75.». Tih godina RTV Zagreb nas je htio profesionalizirati, ali zbog naših obveza to nismo mogli prihvatiti. Bez obzira na tu ponudu, imali smo bezbroj nastupa na RTV Zagreb, Ljubljana, Sarajevo i Beograd, gdje smo uvijek propagirali naš grad i njegov turizam;
  • srpnja 1973., na Međunarodnom splitskom festivalu, imali smo čast, u intermezzu, pjevati više od pola sata;
  • imali smo brojna gostovanja u ukupno 9 različitih država na 2 kontinenta, od čega u gotovo svim današnjim samostalnim državama bivše Jugoslavije, a najčešće u Njemačkoj, Austriji i Italiji;
  • srpnja 1973. nezasluženo smo ostali bez nagrade Omiša (vjerojatno zbog nastupa na «Splitu»). Međutim, odmah smo nakon toga, na zahtjev TV Zagreb i «Večernjeg lista», snimili TV emisiju «Najbolji u Omišu»!
  • Ističemo i novinski napis u Njemačkoj iz 1980. godine s naslovom «Klapa «Srdela» najbolji eksportni artikal tadašnje države» i
  • godine bili smo službena klapa na Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu u Novom Sadu u trajanju od 10 dana i svake večeri nastupali u hotelu «Park»;
Nosači zvuka

Klapa Srdela snimila je do danas niže navedene nosače zvuka i slike:

  • od nosača zvuka snimili smo singl-ploču, 3 long-play ploče i kasete, te 2 vlastita CD-a. RTL Ljubljana je izdala jedan CD pod nazivom «Najljepše dalmatinske pjesme», od čega je više od polovice pjesmama bilo onih naše klape. Nadalje, snimili smo nekoliko zajedničkih ploča s pjesmama izvedenih na Festivalu klapa u Omišu zajedno s drugim klapama sudionicama, na dvostrukom CD-u «Pripovid o Dalmaciji» je i naša pjesma «Ti si nestala tiho» Imoćanina dr. Vlade Vicića, te na svim zajedničkim albumima;
  • prije proslave 40-te obljetnice Klape 2007. godine snimili smo i vlastiti DVD.
Kome smo sve pjevali?

Pjevali smo predsjednicima Hrvatske i Novoga Zelanda, predsjednicima vlada i ministrima, na svečanim večerama, banketima i koktelima, na kopnu i na brodovima, na skupovima turističkih novinara, seminarima, kongresima i simpozijima, na akademijama, proslavama, prijemima, na sajmovima i promocijama, bratimljenjima gradova, festivalima, snimanjima televizijskih i radio emisija, tribinama, skupštinama, dočecima i ispraćajima, ponekad i na posljednjim ispraćajima, kao dobar i siguran makarski brend, koji nikad u svojoj povijesti nije zakazao.
A svugdje smo bili lijepo primljeni i priznati, a u svakoj smo prilici reklamirali našeg suorganizatora proslave Grad Makarsku i bili ponosni što smo klapa iz ovoga, nama najdražega grada, kako to kaže sada već kultna pjesma «Lipo moje makarsko more», iz Makarske, pravoga raja, sa morem gdje su najlipše zore i noć, te bili makarski žali, najlipši na cilome svitu. Potvrdu našega dosadašnjega radu najbolje ilustriraju brojni ispunjeni panoi i vitrine u našem radnom prostoru.

Današnja postava Klape

Klapa danas nastupa u sljedećem sastavu: I. tenor Marin Šimić, II. tenor Frane Čovo, bariton dipl. inž. Davor Mravičić, basovi Nikola (Nikša) Gilić, gitara Božo Granić, te prof. Jakša Gilić, bas, mandolina i glazbeni voditelj klape.

Pjevači, svirači i konferansjei

Kroz klapu je od osnutka 1967. do danas prošlo ukupno 61 pjevač, svirač, konferansje ili predsjednik klape. U posebnome pregledu za 50-tu godišnjicu navedeno je svako ime i prezime, za pjevače glas koji su pjevali, a za svirače instrument koji su svirali.

Glazbeni voditelji

Klapu su vodili glazbeni voditelji: Joško Buble, Đuro Filipović, Marin Čović, Zoran Filipović, Jovo Jeina i Marin Erceg.

Proslava 50-te obljetnice Klape “Srdela” Makarska

Ove godine obilježavamo 50-tu obljetnicu osnutka klape. Većina pjevača iz prvih godina više nisu među nama, ali Klapa se pomlađuje i s tim trendom idemo dalje. Proslava 50-te obljetnice Klape “Srdela” održat će se na svečanome koncertu 23. lipnja 2017. na Kačićevom trgu u Makarskoj s početkom u 21 sat.

Komentari

komentara